NuM2022: Fojnica

Treća CIVITAS #USAinBiH Noć u muzeju - NuM2022 održava se u Muzeju franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici.

O Fojnici

Ime grada Fojnica, u pisanim se dokumentima prvi put spominje 18.03.1365. povodom prodaje polovine rudarskih jama vlasništva Hansa i Nikla Sasinovića u Fojnici i Ostružnici nekim Dubrovčanima. Sasinovići su osavremenili rudarsku tehniku proizvodnje srebra i zlata, a Dubrovčani su razvili trgovinu i zanatstvo, te tako Fojnicu učiniše privredno najznačajnijm mjestom srednjovjekovne Bosne. Uzimajući u obzir bogatstvo rudnika kao i stalno prisustvo dubrovačkih zlatara koji su se između ostalog bavili i kovanjem novca, vjeruje se kako je u Fojnici dugo vremena egzistirala kovaonica novca bosanskih vladara. Novac označen kao kraljev često se pominje u izvorima i to obično u vezi sa Fojnicom. Na području Fojnice nalazi se i veliki broj nekropola sa stećcima, koji su ostali sačuvani do današnjih dana. Gajeći tradiciju eksploatacije radioaktivne mineralne vode, fojnički kraj je postao perpoznatljiv i kao važno mjesto zdravstvenog turizma.

Dolazak fratara u Fojnicu

Franjevci su u Fojnicu došli prije 650 godina, najvjerovatnije iz Srebrenice, nastavivši s rudarstvom, jer taj kraj je bogat raznim rudama, srebrom, zlatom, živom. Nastanjuju se na mjestu koje se zove Pazarišće, gdje su napravili mali samostan, crkvu i organizovali fratarski život. Kao područje koje obiluje ljekovitim izvorima vode i rudnim bogatstvom, još u 10. stoljeću  Fojnica je bila izuzetno poželjno mjesto za stanovanje, a naseljavali su je Dubrovčani i Sasi koji su se bavili iskopavanjem rude koju su kasnije nosili u svoje krajeve. Kako su radnici poticali uglavnom iz katoličkih zemalja, oni su zamolili crkvene vlasti da u Fojnicu dovedu katoličke svećenike. Prvi svećenici bili su Dubrovčani, potom dominikanci koji su se također zadržali vrlo kratko, da bi tek početkom 14. stoljeća Fojnicu trajno naselili franjevci, koji su nekoliko desetljeća kasnije na brdu Križ izgradili crkvu i samostan koji danas predstavljaju značajno kulturno-povijesno blago BiH.

O Muzeju

Ahdnama iz 1463., svileni plašt sultana,  13 inkunabula i najstarija slika u Bosni i Hercegovini iz 1328 godine rađena tehnikom tempere na dasci

Franjevački samostan u Fojnici

Prva crkva fojničkih fratara bila je u gradu, a na sadašnju lokaciju, ispod brda Križa, prešli su u 16. stoljeću.  Crkva je iz 19. stoljeća, urađena po projektu Josipa Vancaša, a iznutra ju je oslikao Josip Oisner 1894.godine. Brojne posjetioce i zaljubljenike u umjetnost posebno oduševljava samostanska galerija, koja baštini izuzetno bogatu kolekciju umjetničkih slika, među kojima je i najstarija slika u Bosni i Hercegovini, rađena tehnikom tempere na dasci i potiče iz 1328. godine.

Ahdnama iz 15 stoljeća

Jedan od najvažnijih dokumenata koji se čuva u samostanskom muzeju je Ahdnama iz 1463. godine kojim je sultan Mehmed II El-Fatih na molbu fra Anđela Zvizdovića, dozvolio franjevcima slobodno kretanje po Bosni i djelovanje među narodom. Nakon pismenog odobrenja da franjevci ostanu u Bosni, dogovoren je susret sultana i fra Anđela, a kao znak poštovanja i prijateljstva sultan je ogrnuo fra Anđela svilenim plaštom koji se i danas čuva u Muzeju.

Samostanka biblioteka

U Muzeju su izloženi Fojnički grbovnik i dokazi o eksploataciji zlata i srebra iz rudnika Bakovića. Zbirku minerala prikupio je fra Paškal Vešara (1906. – 1979.), a stalnu postavku čine i narodna nošnja, nakit, oruđa za preradu tekstilnih vlakana, zanatske alatke, te brojni drugi predmeti koji ilustriraju svakodnevni život stanovnika Fojnice u 19. i 20. stoljeću.  Samostanska biblioteka posjeduje trinaest inkunabula (knjige nastale od izuma stroja za tisak do 1500. godine), kao i veliki broj knjiga teološkog, filozofskog, medicinskog, geografskog i prirodoslovnog sadržaja nastalih u periodu od 16. do 19. stoljeća.

Program

Vaš dolazak u Fojnicu očekuje se do 17:00. Po dolasku ćete preuzeti užinu, radne bilježnice i pronaći volontera koji je zadužen za vašu radnu grupu. U 18:00 je otvaranje, a prva radionica počinje u 19:00. Nakon prve rotacije, u 20:00 počinje druga radionica. Večera se servira od 21:00 do 22:00 i nakon toga nastavljamo s radionicama: trećom od 22:00 do 22:45 i četvrtom od 23:00 do 23:45.  Program završava u ponoć.

4 radionice

Svaka radionica traje 45 minuta i svaka grupa ima svoj raspored radionica prikazan na slici desno. Radionice su: 1) Arheološka laboratorija - Mozaici, 2) Fojnički grbovnik, 3) Sicanje - tradicionalno tetoviranje i 4)Ahdnama iz 1463 godine. Radionice prati Radna bilježnica sa zadacima za provjeru naučenog koji će ove sadržaje povezati s lekcijama CIVITAS školskih programa građanskog obrazovanja i ishodima učenja za građanske kompetencije. Vaš zadatak je da ispunite Radnu bilježnicu i na kraju programa predate bilježnicu organizatorima i volonterima, kako bi vam ovjerili NuM diplomu koja se nalazi na posljednjoj stranici ovog radnog materijala i materijala za učenje.  

MOZAIK

Mozaik predstavlja umjetnost čiji su sastavni dijelovi kokice (tesere) koje tvore cjelinu, izvedenu na osnovu skice ili nacrta. Osnovni način izrade mozaika podrazumjeva postavljanje kockica ili komadića različitog oblika i materijala kao što je staklo, kamen, mramor, keramika, na zidnu, stropnu ili podnu podlogu, koja je unaprijed pripremljena sa ljepilo, smolom ili žbukom.

Mozaik mira

Adisa Lepić, kustosica na Odjeljenju za arheologiju i načelnica Odjeljena za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine vodi vas kroz ovu zanimljivu Arheološku laboratoriju u kojoj ćete raditi na NuM mozaiku miru. 

Mozaik mira

Vodeći se istom metodom izrade mozaika kao u antici, u ovoj ćete laboratoriji izradit jedan veći, zajednički mozaik mira. 

Simboli mira

Koristite univerzalne simbole mira: znak peace, bijela golubica, maslinova grana... 

Kamenčići mozaika

Kamenčići različitih boja i oblika sami za sebe ne znače puno, ali kada se spoje u mozaik dobiju veći smisao. Iskoristi pripremljene kamenčiće i stvori neku sliku i poruku!

NuM simboli

U ovaj mozaik svakako unesite i ono što će predstavljati vas, vaše škole i zajednice iz kojih dolazite.

Fojnički grbovnik

Fojnički grbovnik najstariji je takav zbornik u Bosni i Hercegovini. Sadrži 126 grbova plemićkih obitelji.

Tvoj zadatak

Vodeći se općim karakteristima grba naslikaj svoj NuM grb aktivnih i odgovornih demokratskih građana.

ELEMENTI GRBA

Glavni dio heraldičkog grba jest štit i sadržaj u njemu. Oblik štita u pravilu nije propisan i isti se grb može jednakovrijedno prikazati u različitim oblicima štitova. Mali grbovi se sastoje samo od štita. Srednji grbovi se sastoje od štita, krune iznad štita, i često takođe imaju i lentnu ispod ili iznad grba na kojoj piše naziv grada, države ili nosioca grba, ili moto nosioca grba. Veliki grbovi se sastoje od krune, lentne, kacigu, čuvare grba, plašt i zastave. Čuvari grba mogu da budu životinje ili ljudi koji stoje pored grba i često drže zastavu ili mač.

SIMBOLI

Simboli na grbu u pravilu su heraldičkim likovima (geometrijske figure) ili neheraldički, odnosno prirodni likovi, koji mogu biti živi – ljudi, životinje i biljke, ali i razna mitološka bića i nebeske pojave poput sunca, mjeseca, zvijezda, munje, plamena i drugih. Ljudski likovi su najčešće prikazani kao glava. Od životinjskih figura na grbu je uglavnom oslikan lav, kao simbol dostojanstva, veličanstvenosti i neustrašivosti. Motiv orla takođe je dominantan, a označava nadarenog, razboritog čovjeka, okrenutog uzvišenim ciljevima. Od biljaka u grbovima se najčešće nalaze plemenite biljke i cvjetovi poput lovora, ruže, ljiljana i maslina.

BOJE

U herladrici svaka boja ima značenje. Bijela/Srebrena (Argent) boja predstavlja iskrenost, mir i čistoću. Žuta/Zlatna (Or) boja predstavlja mudrost, nesebičnost i vjeru. Crna (Sable) boja predstavlja mudrost, razboritost i škrtost. Zelena (Vert) boja predstavlja lojalnost, sreću i nadu. Plava (Azure) boja predstavlja iskrenost, snagu i vjeru. Crvena (Gules) boja predstavlja ratobornost, velikodušnost i junaštvo. Ljubičasta (Purpure) boja predstavlja suverenost, pravdu i visočanstvo. Bordo/Tamno crvena (Murray/Sanguine) boja predstavlja sreću i pobjedu. Narandžasta (Tenne/Tawny) boja predstavlja predstavlja ambiciju.

Sicanje - tradicionalno tetoviranje

Sicanje ili bocanje predstavlja trajno punktiranje kože, koje je uglavnom prakticirano kod ženskog dijela populacije i specifično je za prostor središnje Bosne i žena katolkinja. Predstavlja dio ilirskog naslijeđa, a posebno "popularno" bilo je u vrijeme osmanske okupacije srednjovjekovne Bosne. U određenom trenutku tetoviranje je dobilo ne samo vjerski identitet, već je postalo i svojevrsna moda. Djevojke su nosile narodne nošnje uz zavrnute rukave kako bi pokazale tetovaže. Sicanje se uglavnom događalo u proljeće, a djevojčice su bile u dobi od 10 do 14 godina. Iako su tetovaže služile za sprečavanje odvođenja žena u harem, i muškarci su se tetovirali da ih ne bi odveli u janjičare. Smjesa za iscrtavanje je pripremana od čađi, a mogao se koristiti i barut, ugljeni prah, smola bora koja se miješala s vodom, medom, mlijekom životinja ili majčinim mlijekom. "Tattoo majstorice" obično su bile starije i iskusnije žene (majke, bake i tetke), koje su poznavale geometrijske motive, a samostalno sicanje je također bilo prisutno.

Tetoviranje danas

Tetoviranje je način izražavanja vlastitog identiteta i kreativnost, no nije uvijek prihvaćeno. Japan je poznat kao jedna od država s najstrožim pravilima protiv tetovaža iz razloga što se tetovaže u Japanu smatraju simbolom kriminalnih organizacija ili sekti. Mnogo javnih prostora spremno je izbaciti posjetitelje iz svojih objekata ako zamijete tetovažu na koži. Javna kupališta, teretane, pa čak i pojedini hoteli poznati su po niskoj toleranciji tetovaža. Iz vjerskih uvjerenja većinskog stanovništva tetovaže nisu dobrodošle u Maleziji, Thailandu i Shri Lanki. U Sjevernoj Koreji tetovaže su dozvoljene samo ako su tematski vezane uz slavljenje političkih vođa ili hvaljenje države. Sve tetovaže ostalih tematika dovode do situacije uhićenja, pa čak i prisilnog fizičkog rada kao iskupljenja. U Iranu i Ujedinjenim Emiratima smatra se da su tetovaže povezane sa slavljenjem vraga ili ih pak asociraju sa zapadnjačkom kulturom što je neodobravajuće od strane stanovnika. U određenim slučajevima tetovaže na koži kod prolaznika mogu dovesti čak i do uhićenja ili do deportiranja u matičnu državu ako se radi o turistima.

Zanimljivosti tradicionalnog sicanja

Sicanje kao tradicionalno tetoviranje uglavnom je uključivalo žene. Tetovirale su se djevojčice, a tattoo majstori bile su njihove majke, tetke i bake. 

Pitanja za diskusiju

Treba li država uređivati pitanje tetoviranja? Trebamo li zakone i druge mjere javne politike o dozvoljenim ili zabranjenim tetovažama? Da li je potrebno da država ipak uredi određena pravila vezano za tetovaže poput sigurnosti i provjere kvaliteta i higijenskih uvijeta salona za tetoviranje? Tinte i igala koje se koriste? S obzirom na to da je tetovaža trajni ukras na tijelu da li je odgovorno dopustiti tetoviranje maloljetnicima? Da li znate kako je u vašoj sredini uređeno ovo pitanje?

Carski ferman iz 1463. godine

Fojnička AHDNAMA je carski ferman iz 1463. godine Ahdnama (tur.ahidnâme: političko jamstvo, povelja, ar.‘ahd: jamstvo + perz. nāme: knjiga, dokument), povelja koju su osmanski osvajači izdavali kršćanskim zajednicama, dajući im određena prava.

fra Anđelo Zvizdović

Predstavnik bosanskih franjevaca fra Anđeo Zvizdović izašao je 28.05.1463. pred Sultana Mehmeda II el Fatiha na Milodraževo polje kod Fojnice (današnji Kiseljak) i priznao ga za novog gospodara Bosne, te zamolio da njegovim redovnicima da vjersku i imovinsku slobodu djelovanja. 

Značaj fojničke ahdname

Ahdnama je prvenstveno politički dokument. Govori o slobodi udruživanja i javnog djelovanja, slobodi vjeroispovijesti, te zaštiti imovinskih prava određene, manjinske vjerske skupine. Iako nije sačuvana u izvornom obliku i više je puta kršena, Ahdnama svjedoči o kontinuitetu suživota različitih zajednica u našoj zemlji.

JAVNO ZAGOVARANJE

Ahdnama govori i o JAVNOM ZAGOVARANJU. Pregovaranje s predstavnicima vlasti više ne uključuje pokoravanje apsolutnoj volji i samovolji vladara, niti odlazak u šatore. Ono je pomno planirana aktivnost organizirane grupe građana, pregovarački proces - dijalog putem kojeg utjecajne mreže, kreatori javnog mnijenja i, na kraju, donositelji odluka preuzimaju vaše ideje, podatke i prijedloge i pretoče ih u javnu politiku.

Pripreme za program

Provjerite u koju radnu grupu za radionice ste raspoređeni. Slijedite raspored radionica za tu grupu.

Plan prevoza

Pratite jednu od ove 4 rute

Brčko - Srebrenik - Tuzla - Lukavac - Kakanj

Sarajevo - Vogošća - Kiseljak - Brestovsko

Glamoč - Busovača - Zenica

Vir, Posušje - Široki Brijeg - Konjic

Renderforest logo

This site was built on Renderforest — an all-in-one branding platform that helps to create websites, videos, logos, graphics, and mockups with minimal time and effort.

Learn more

Submit a complaint